Vitkost je oduvijek in

24SI - Muškarci ne padaju ni na plavuše ni na brinete. Nisu im preva¸ne ni grudi, ni bedra, ni stra¸njica. Muškim nagonom rukovodi genetika, koja mu ka¸e da će najsretniji biti s mršavicom.

Smatra se da su se kriteriji ¸enske ljepote mijenjali kroz historiju i od kontinenta do kontinenta, ali komparativna studija klasične engleske, kineske i indijske knji¸evnosti pokazala je da muškarci nisu preferirali ni plavuše ni brinete nego, prije svega, vitke i nje¸ne ¸ene.

Istra¸ivanje daje potporu tezi prema kojoj se muškarac nesvjesno rukovodi Darwinovim refleksom dugovječnosti gena, i stoga te¸i ¸enskom vitkom liku, neospornom znaku dobrog zdravlja, odnosno plodnog tijela.

Znanstvenici sa univerziteta Austin u Teksasu i univerziteta Harvard proučili su englesku knji¸evnost 16., 17., i 18. stoljeća, te kinesku i indijsku poeziju prvih stoljeća, te napravili statistiku. Grudi, stra¸njica i bedra - erogene zone par excellance - figuriraju visoko u literarnim opisima, no najčešće se ističe "vitkost".

U engleskoj knji¸evnosti koju su znanstvenici proučili, vitka se figura spominje 65 puta ("tanka poput bageta"), u odnosu na 16 aluzija na grudi, 12 na bedra i samo u dva slučaja na bokove i stra¸njicu.

U indijskim epovima Ramajani i Mahabharati 36 puta se slavi vitkost i gracilnost ¸enske figure, a 26 puta ostali dijelovi ¸enske anatomije. U kineskoj poeziji između 4. i 6. stoljeća 17 se puta spominje ¸enska figura, i nijedan drugi dio tijela. Tek jedan stih govori o lijepim nogama.

U današnje vrijeme medicina ukazuje na vezu između debelog trbuha i manjka estrogena, što smanjuje plodnost i povećava zdravstvene rizike.